Iako svi znamo šta je stres i svakodnevno ga doživljamo kroz razne situacije, hajde da vidimo kako se on stručno definiše. Šta je stres po definiciji?
Stres je prirodna pojava koja se događa onda kada organizam pokušava da se prilagodi nekoj životnoj nevolji, životnom izazovu, događaju ili situaciji. U tom smislu, stres je svaka neprilagođena, loša reakcija organizma koja nastaje kao rezultat pokušaja prilagođavanja organizma na neki iznenadni, neprijatni uticaj, a manifestuje se psihičkim i telesnim promenama.

Stres nije bolest, ali može da dovede do bolesti. Ukoliko je organizam izložen prolongiranom stresu, a na njega nije u stanju da odgovori adekvatnom reakcijom, dolazi do pojave brojnih fizioloških reakcija koje doprinose nastanku bolesti.
Ako kažemo da je stres ustvari posledica naše procene realnosti, onda je jedan od najtežih aspekata stresnih situacija osećaj da ih ne možemo kontrolisati. Nemogućnost kontrole ili mali stepen kontrole nad stresnom situacijom ukazuje na to da su događaji nezavisni od našeg ponašanja. Takva iskustva dovode do stanja tzv. socijalne ili naučene bespomoćnosti, odnosno očekivanja da pokušaj kontrole, korišćenjem bilo kog ponašanja, neće dati željeni rezultat, što može imati štetne posledice za zdravlje.
Kada ovo pročitamo zapitamo se da li stres možemo uopšte da izbegnemo? Verovatno da ne možemo da izbegnemo baš svaku stresnu situaciju, ali ono što možemo jeste da naučimo da se nosimo sa stresom i ublažimo posledice stresa.
Život je uglavnom proces adaptacije na prilike u kojima živimo. Tajna zdravlja i sreće leži u uspešnom prilagodjavanju svakodnevnim životnim okolnostima, pa hajde da naučimo kako da se izborimo sa stresom i kako da se ponašamo u novim situacijama!
- Postanimo svesni izazivača stresa i svojih emocionalnih i fizičkih reakcija na stres.
- Promenimo percepciju, način tumačenja stvarnosti, način na koji pridajemo značaj određenim događajima.
- Naučimo veštine samoregulacije kako bismo bolje tolerisali stres.
- Radimo na sebi i jačanju sopstvenih resursa (sposobnost tolerancije ili prilagođavanje na negativne događaje u realnosti; održavanje pozitivne slike o sebi; emocionalna stabilnost)
- I za kraj, promenimo stil života! U stalnoj smo trci sa poslom i obavezama, a na poslednjem mestu smo sami sebi. Usporimo, naučimo da odvojimo bar sat vremena dnevno kako bismo se posvetili sebi i onom u čemu uživamo. Da li je to knjiga, serija, pevanje, trčanje…na vama je da izaberete.
Kako da prepoznamo stres?
Psihičke promene:
- Povišena anksioznost, depresija, agresija, frustriranost
- Nisko samopoštovanje
- Slaba koncentracija, preosetljivost, nesposobnost da se donesu dobre odluke
- Smanjeno zadovoljstvo poslom i motivacija za rad
Zdravstvene tegobe:
- Mišićna napetost
- Poremećaj krvnog pritiska
- Učestale glavobolje
- Bolovi u leđima i grudima
- Nesanica ili stalni osećaj pospanosti
- Nemogućnost isključenja i relaksacije
- Teškoće sa koncentracijom i osećanje hroničnog umora
Ukoliko vam je teško da se izborite sa stresom i pored svih nabrojanih metoda, potražite pomoć psihologa. Nije nikakva sramota, sada je to „in“. I zapamtite, sve je moguće ako se pokuša!




